Osim standardne europske kuhinje, Hrvatska nudi svoja najpopularnija domaća jela i specijalitete: od hladnih jela tu su glasoviti dalmatinski ili istarski pršut, paški ili lički sir, ovčji sir, slavonski kulen, znamenite samoborske ili zagorske češnjovke, svježi sir s vrhnjem… Glavna jela nude se ovisno o podneblju u kojem se nalazite. U Dalmaciji, Primorju, na otocima ili u Istri glavna su jela od ribe i «plodova mora», a od mesa, pašticada ili kuhana janjetina.
Dalmacija i otoke
Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju (Grk : s otoka Korčule; Prč s otoka Hvara). Čuvena vina uključuju Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić s otoka Hvara te Pošip i Grk s Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika; Prošek (slatko desertno vino), loza, travarica i likeri (Maraskino, Vlahov).
Svako područje sprema određena jela na svoj, jedinstven način, no dalmatinska kuhinja predstavlja zaista poseban svijet izuzetnih specijaliteta poput onih s otoka Hvara, Korčule, Brača (vitlac - jelo spremljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama koje se spremaju isto kao i u vrijeme starih Grka), Komiže (pita sa sardinama - jelo slično modernoj pizzi).
Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampi, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto. Od mesnih jela, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama.
Janjetina je također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca ili lopiz s otoka Iža); također sušena ovčetina (kaštradina), rozbif, Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili servirano s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze).
Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvara i rožata.
Riba na gradele
Riba na gradele glavna je stavka u svijetu pripreme morske hrane u Dalmaciji. Ovdje se jadranska riba lovi svakodnevno pa možete biti sigurni u njezinu kvalitetu i svježinu. Riba se prema sadržaju i raspodjeli masti dijeli na plavu i bijelu. Plava riba pohranjuje masti u masnim stanicama po cijelom tijelu, a bijela u jetru i manjoj mjeri u trbušnu šupljinu. Najpopularnija riba za gradele su brancin i orada, a najčešći prilozi su krumpir i blitva. Pored ribe, najvažniji sastojak je maslinovo ulje, jer ga se koristi i na gradelama i na ribi. Pije se domaće vino ili gemišt. Stara izreka kaže da riba tri puta pliva: u moru, u ulju i treći put u vinu.
Dalmatinski Pršut
Pršut je gastronomski specijalitet nastao sušenjem na dimu i buri (jak, suh i hladan vjetar) mesa stražnjih (ponekad i prednjih) nogu svinje. Zbog svog specifičnog okusa i neobičnog načina dobivanja smatra se jednim od najoriginalnijih proizvoda hrvatske kuhinje, a samim time je postao nezaobilazan dio turističke, ugostiteljske, pa i privatne ponude ne samo Dalmacije već i ostatka Hrvatske. Po okusu i načinu izrade sličan je istarskom pršutu, te nekim šunkama u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Peka
Ljepota je ponekad zbilja u jednostavnosti, a peka, emblematična kraljica dalmatinske kuhinje, definitivno simbolizira povratak samim osnovama. Pod zvonolikim poklopcem prekrivenim užarenim ugljenom, spravlja se širok mesni repertoar – janjetina, teletina, hobotnica ili piletina s povrćem, maslinovim uljem i svježim začinskim biljem. Rezultat ovog dnevnog načina pripreme najsočnije je pečenje koje ste ikad probali.
Pašticada
Pašticada je omiljeno radničko jelo na pauzi za ručak, te neizostavan dio svake prave dalmatinske fešte! Ova govedina u gustom slatkom umaku pravi je vatromet okusa, koji su rezultat višednevnog mariniranja u octu s dodatkom ružmarina i limuna, mrkve, crvenog vina, klinčića, muškatnog oraščića i dalmatinskog pršuta! Svaka dalmatinska konoba koja drži dio sebe vjerojatno će imati pašticadu na svom jelovniku.
Vitalac
Nekolicinu autohtonih jela možemo svrstati u kategoriju „neobična“ no to ih nipošto ne čini manje ukusnima! Vitalac je drevno jelo s otoka Brača koje čine janjeće iznutrice najprije pečene na ražnju, a potom umotane u janjeću maramicu da bi se i dalje lagano okretale na žaru. Rezultat je hrskava okusna senzacija nalik na slaninu, s mekanim nadjevom. Brač je poznat po svojim janjcima koji još nisu okusili travu, već samo mlijeko ovce koja je tek okrznula slane pašnjake bogate aromatičnim biljem. Vitalac je nastao kao predjelo za grickanje dok se čeka da se janje ispeče.
Dagnje na buzaru
Dagnje na buzaru je tradicionalno jelo hrvatskog primorja koje se priprema sa dagnjama kao glavnim sastojkom. Školjke se izribaju, stave u lonac s mlakom vodom, poklope i lagano zagriju dok sve ne popucaju. Maslinovo ulje, češnjak, peršin i malo papra se propirjaju pa pomiješaju sa dagnjama i možda par kriški limuna. Za kraj se dodaje bijelo vino, a jelo potom kratko propirja.
Što popiti?
Uzgoj vinove loze i proizvodnja pitkih i biranih vina višestoljetna je tradicija hrvatskih vinogradara – i u kontinentalnom dijelu Hrvatske i u Primorju i Dalmaciji. Poznate sorte hrvatskih vina uz jadransku obalu i na otocima su crna vina – teran, merlot, kabernet, opolo, plavac, dingač, postup i bijela – malvazija, pošip, pinot, kujundžuša, žlahtina, muškat… U kontinentalnom dijelu – rizling, graševina, burgundac, traminac… Od žestokih pića poznate su rakije – šljivovica, travarica, lozovača, a od desertnih pića prošek i maraschino.
